Zaštita okoliša
Autocesta kao veliki linijski objekat prolazi kroz naseljena, poljoprivredna i šumska područja gdje se pored ljudskih zahvataju i mnoga staništa flore i faune, što nameće potrebu za provođenjem mjera zaštite okoliša, kako u toku projektovanja i gradnje, tako i u toku eksploatacije.
Kod cestovne infrastrukture, pored iznalaženja tehnički prihvatljivih ekonomičnih konstruktivnih rješenja izgradnje, postavlja se obaveza racionalnog korištenja i zaštite postojećih potencijala.
Već u fazi planiranja i izrade glavnih projekata mjere zaštite okoliša su sastavni dio tih projekata i bitno, odnosno u nekim slučajevima eliminatorno utječu na izbor trase autoceste kroz neko zaštićeno područje.
Obaveza, ali i jasna opredijeljenost JP Autocesta FBiH kao društveno-odgovornog preduzeća, da ulaže u oblast zaštite okoliša verifikovana je kroz uvođenje standarda ISO 14 001.
JP Autoceste FBiH ima okolišne dozvole za sve dionice koje se grade ili su izgrađene.
U okolišnim dozvolama koje izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, na osnovu svih pribavljenih saglasnosti i izrađene Studije utjecaja na okoliš, navodi se da je autocesta A1 okolišno prihvatljiv projekat.
Da bi se okolišna dozvola obnovila potrebno je zadovoljiti uvjete iste, odnosno provoditi redovan okolišni monitoring i o tome redovno izvještavati inspekciju i ministarstvo. Briga o okolišu nije samo obaveza po domaćoj zakonskoj regulativi, ista je i uvjet međunarodnih finansijskih institucija.
Utjecaj cestovne infrastrukture na okoliš manifestuju se kroz: buku, vibracije, korištenje zemljišta, vizuelnu degradaciju prostora, zagađenost zemljišta, zraka i vode.
Mjere zaštite okoliša kao što su inteligentni sistemi upravljanja i održavanja ceste, zatvoreni sistem odvodnje, zvučne barijere, hortikulturno uređenje su vrlo skupe i svojstvene su savremenim cestama, odnosno cestama s naplatom cestarine.
Transportna strategija EU 2050, usvojena 2011. godine, ima za cilj kreiranje zajedničkog evropskog transportnog prostora radi dalje integracije svih vidova transporta, te smanjenja emisije štetnih gasova za 60 % do 2050. godine.
Sistem odvodnje
Odvodnja autoceste ostvaruje se sistemom vanjske odvodnje, pomoću propusta i jaraka van trupa autoceste i zatvorenim sistemom unutrašnje odvodnje koji se sastoji od glavnog i sekundarnih kolektora, revizionih okana, slivnika, rigola, raznih vrsta jaraka i prečistača. Autocesta kao linijska građevina i fizička prepreka u prostoru prouzrokuje određene promjene vodnog režima. Saobraćaj zagađuje vodonosna područja na dva načina i to kontinuirano i u akcidentnim situacijama. Kontinuirano zagađenje od saobraćaja potiče od emisije izduvnih gasova, dijelova guma i kočnica, te od određenih postupaka održavanja puteva. Na površini saobraćajnice, u kišnom razdoblju prikupljaju se znatne količine oborinskih voda koje ispiru površinu saobraćajnice, te otapaju i mobilizuju spomenute zagađujuće supstancije. Obim zagađenja zavisi od gustine saobraćaja i karakteristika kolovoza. Zagađenje u akcidentnim situacijama nastaje kao rezultat vanrednog događaja, a može imati značajne posljedice na vodne resurse. Unutarnje vode s autoceste treba smatrati onečišćenim fluidom, kojeg je prije puštanja u okoliš potrebno u hipsometrijski najnižim tačkama uzdužnog profila saobraćajnice prikupiti u separatore ulja. Na autocesti A1 u prosjeku na svakih 300-400 metara je ugrađen separator lakih tečnosti, kroz koji prolazi sva voda iz unutarnjeg sistema odvodnje. Ugrađeni separatori su gravitacijski, te pročišćavaju vodu tako da se lake tečnosti izdvoje na površinu komore separatora, a pročišćena voda ističe dalje do krajnjeg recipijenta. Navedeni prečistači zadovoljavaju BAS EN 858 1 i BAS EN 858 2. Najčešća je izvedba separatora s bypass-om, dok se u vodozaštitnim zonama koriste separatori bez bypassa. Također, na mjestima pogodnim za to, oborinske vode se prečišćavaju sistemom laguna.
Zaštita od buke
Sastavni dio projektne dokumentacije autoceste jesu i projekti zaštite od buke. Osnovni ulazni podaci za modeliranje karti buke su topologija terena kojim autocesta prolazi te prognozirani obim saobraćaja na toj dionici. Pored uvjeta koje daje projektant, postoji obaveza redovne provjere usklađenosti dozvoljenih nivoa buke sa zakonskim propisima. Zaštitni zidovi od buke pored osnovne funkcije smanjenja utjecaja buke u skladu sa zakonskim propisima, trebaju se vizuelno što bolje uklopiti u okoliš. Razni su materijali od kojih se izrađuju paneli za zaštitu od buke poput drveta, aluminija, betona, transparentnih materijala i slično.
Pejzaž, arheologija i kultura
Svakim zahvatom na određenom području, bilo da je običan ili estetski izuzetno atraktivan, unose se određene promjene i mijenja se prvobitni vizuelni identitet. Kako ni izgradnja cestovne infrastrukture nije izuzete od tog pravila, već u ranijim stadijima projektovanja provodi se trodimenzionalno modeliranje trase da bi u konačnici vizuelni rezultati bili što prihvatljiviji, odnosno da bi se trasa nove ceste što bolje vizuelno uklopila u područje kojim prolazi. Društvo JP Autoceste FBiH, uz podršku organa državne uprave, u svim segmentima svoje djelatnosti veliku pažnju pridaje zaštiti okoliša uopće, provodeći različite vrste zaštite, uvažavajući posebne potrebe lokalnih zajednica. Bosna i Hercegovina baštini bogato kulturno-historijsko naslijeđe, obiluje arheološkim nalazištima koja svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru i vremenu, a imaju umjetničku, historijsku i antropološku vrijednost. Cilj sistemskih terenskih pregleda trase buduće autoceste je pravovremeno detektirati, kartirati i zaštiti arheološke nalaze i nalazišta prije nego dođe do njihovog uništenja prilikom zemljanih radova i bespovratnog nestanka podataka i artefakata vrijednih za baštinu koja može sezati od lokalnog do svjetskog značaja. Druga, ne manje važna stavka je potreba da se ovakvim pristupom pravovremeno obave arheološki istražni radovi i time omogući nesmetan nastavak građevinskih radova koji također (naročito u ovom kontekstu – autocesta) imaju neprocjenjiv značaj za cjelokupnu zajednicu. Hortikulturno uređenje integrisano je u svaku fazu planiranja autoceste. Ono nije zasebna ili dodatna aktivnost, već je važan element pri projektovanju i građenju svake savremene saobraćajnice, što upravo u najvećoj mjeri doprinosi vizuelnom uklapanju trase u okoliš. Kod projektovanja i izbora trase nove ceste često se nastoji omogućiti lakši pristup i otkrivanje posebnih znamenitosti ili specifičnih lokaliteta od izuzetnog kulturnog značaja kroz koje cesta prolazi. Još prije gradnje ceste potrebno je dobiti saglasnost nadležne institucije za zaštitu arheoloških nalazišta.
Monitoring
S obzirom da se ugradnjom svih elemenata koji će doprinjeti zaštiti okoliša ne rješavaju svi problemi u ovoj oblasti, potrebno je provoditi redovni monitoring kako bi se uvijek bilo svjesno stanja okoliša, odnosno uticaja autoceste na okoliš. Proračuni i procjene uticaja na okolinu na bazi kojih su tražena projektna rješenja mogu biti nedovoljno pouzdani. Isto tako, u toku vremena se mijenjaju i uslovi okruženja, te sami i okolinski propisi. Stoga je zadatak nadležnih organizacija uspostava okolinskog monitoringa. Zadatak monitoringa jeste praćenje emisija štetnih materija (u zrak i vodu), te promjene parametara okoline (kvalitet zraka, nivo buke, kvalitet vode u rijekama, promjene kvaliteta tla). Sistem monitoringa ima za cilj i provjeru svih sistema od kojih zavisi kvalitet okoline, te se na bazi rezulatata monitoringa poduzimaju dodatne organizacione ili investicione mjere. Zakonska regulativa i jasna opredjeljenost JP Autocesta FBiH u oblasti zaštite okoliša na najbolji način minimiziraju i preveniraju sve negativne utjecaje na okoliš koje sa sobom nosi ovako jedan veliki projekat. Redovnim monitoringom na autocesti A1 provjerava se stanje kvaliteta vode, zraka, tla i buke.
- Javni poziv za za uvid u dopunu Glavnog projekta za izgradnju autoceste na koridoru Vc, poddionice Buna – Počitelj – objavljeno 27.04.2019.
- Javna rasprava o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš i Plana upravljanja okolišem u postupku izdavanja okolišne dozvole investitoru – JP Autoceste Federacije BiH za izgradnju brze ceste Sarajevo – Goražde, dionica Sarajevo – Vardište u ukupnoj dužini 13,78 km što uključuje izgradnju tunela Hranjen dužine cca 5500 m – objavljeno 11.05.2018.
- Javna rasprava o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole za za investitora – JP Autoceste Federacije BiH za izgradnju dionice Koridora Vc Konjic (petlja Ovčari) – Mostar sjever – objavljeno 12.04.2018.
- Javna rasprava o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole za investitora – JP Autoceste Federacije BiH za izgradnju na Koridoru Vc – dionica Konjic (petlja Ovčari) – Mostar sjever – objavljeno 06.04.2018.
Dokumenti:
Vodič za primjenu mehanizma pritužbi po pravilima međunarodnih finansijskih institucija
Studija utjecaja na okoliš autoputa na Koridoru VC – LOT 1
Studija utjecaja na okoliš autoputa na Koridoru VC – LOT 2
Studija utjecaja na okoliš autoputa na Koridoru VC – LOT 3
Studija utjecaja na okoliš autoputa na Koridoru VC – LOT 4
Sažetak procjene uticaja na okoliš
Uredba o ispuštanju otpadnih voda
Izvještaj o monotoringu kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda: dionica Bilješevo – Jošanica
